 |
Od početka ove godine počeo je proces liberalizacije na području obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, što znači da će, najvjerojatnije za nekoliko mjeseci, osiguravajuća društva samostalno formirati cijene na temelju vlastitih kriterija, za razliku od prethodnih razdoblja kada je za sve vrijedio isti cjenik. U međuvremenu cijene obveznog autoosiguranja ostaju nepromijenjene, odnosno na snazi je i dalje jedinstveni cjenik koji primjenjuju sve osiguravajuće kuće.
Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o prvoj fazi liberalizacije i samostalnog formiranja cijena premija autoosiguranja koje diktira Europska Unija, a sve kontrolira državna agencija za nadzor financijskih usluga - Hanfa. Ta agencija ima važnu ulogu u ovom procesu jer će nadgledati osiguravajuća društva kako bi se proces liberalizacije odvojao u skladu s pravilima struke. A što će taj proces donijeti građanima i vlasnicima vozila na području Republike Hrvatske kada su u pitanju cijene, odnosno hoće li vrijednost premija pasti ili porasti, teško je prognozirati.
Prema određenim izvorima, broj premija osiguranja od autoodgovornosti je gotovo istovjetan broju nastalih šteta, tako da prostora za smanjenje cijena polica obveznog osiguranja za vozila jednostavno nema. Dakle, u globalu sigurno neće pojeftiniti premija osiguranja, ali će doći do diferencijacije među vozačima, tako da će pojedinci plaćati skuplje premije, a drugi jeftinije.
Dosta toga, naravno u pozitivnom smislu, preuzet će se iz prakse inozemnih osiguravajućih kuća koje su ovaj proces već ranije prošle. Sigurno je da će jedan od glavnih kriterija biti dob vozača, odnosno da će mlađi vozači koji su skloniji agresivnijoj i bržoj vožnji plaćati skuplju premiju obveznog autoosiguranja od onih srednjih godina.
Prema mišljenu mnogih stručnjaka iz područja autoosiguranja, najveća opasnost na cesti su mladi vozači bez dovoljno iskustva u kombinaciji sa snažnim i brzim sportskim automobilima, pri čemu je mogućnost nezgode i nastanka štete puno vjerojatnija nego kod drugih vozača. Mladi vozači skrive godišnje 22 posto svih nastalih šteta. Stoga se čini da će oni biti pod posebnom paskom i da će plaćati najveći račun za obvezno osiguranje od autoodgovornosti.
Osim dobi, na visinu premije osiguranja sigurno će utjecati i spol. Naime, dokazano je i statistički da su žene puno pažljivije u prometu, te da je udio nezgoda u kojima su one skrivile štetu daleko manji i prema toj logici će plaćati nižu premiju. Istodobno, na visinu premije osiguranja trebala bi utjecati i činjenica upravlja li vozilom jedna ili više osoba. Vlasnik automobila će se najvjerovatnije morati izjasniti vozi li samo on određeno vozilo ili još netko uz njega. Primjerice, ako su u pitanju otac i sin, naravno da će starija osoba biti pažljivija u prometu od mlađe, te da postoji manja mogućnost nastanka štetne posljedice.
Nije isključeno da se uvede i evidencija učestalosti, odnosno redovnog održavanja automobila, gdje nije uključen obavezni tehnički pregled. U tom bi slučaju vlasnici automobila koji redovitije održavaju svoja vozila plaćali manju premiju od autoodgovornosti, odnosno obvezno osiguranje. Kako sada stvari stoje, i dalje na snazi ostaju regije ili zone rizika po registarskim tablicama, gdje trenutačno prednjače Zagreb i Krapina.
S obzirom na veći rizik od štete, i taj bi element utjecao na povećanje iznosa premije osiguranja. Naravno, ostat će kriterij prema kojem se i do sada uzimala u obzir visina premije, a to je snaga automobila izražena u kilovatima. Ono što ostaje isto su bonus
(nagrada za vožnju bez prouzročene štete) i malus koji će plaćati penale i kroz veću premiju osiguranja.
Hoće li hrvatski osiguravatelji biti dosljedni u donošenju odluka, te hoće li se pridržavati pravila tržišne utakmice, nije lako prognozirati. Međutim, ako je suditi prema onome što se dogodilo u prosincu 2006., kada su sve osiguravajuće kuće našle zajednički jezik oko bonusa i malusa, koji se do tada nemilice iskorištavao kako bi se 50-postotnim bonusima u startu privukao što veći broj osiguranika od autoodgovornosti, ovaj proces liberalizacije mogao bi proći bezbolno.
U interesu osiguravatelja, ali i osiguranika je da bude što više discipline u donošenju cijena, jer ako se bude išlo dampinškim cijenama, ni osiguravajuće kuće neći biti u mogućnosti isplaćivati štete.
Kolaps u Grčkoj
Vrlo je važno da tržišna utakmica u provođenju liberalizacije premija autoosiguranja bude poštena kako nam se ne bi dogodio slučaj kao u Grčkoj i Austriji, te donekle u Njemačkoj. Za to su najbolji primjer Grci kod kojih nije bilo kontrole od strane države, tako da su mnoge osiguravajuće kuće išle s dampinškim cijenama.
To je dovelo do situacije da se štete nisu mogle plaćati na vrijeme ili čak nikako. S obzirom na to da se tada štete plaćaju iz garancijskog fonda kojeg opet pune upravo osiguravajuća društva, to je prouzročilo bankrot čak tridesetak osiguravajućih kuća. Najveću štetu su, naravno, pretrpjeli sami osiguranici koji se nisu mogli naplatiti.
Nešto bolje prošli su Austrijanci kod kojih se također pojavio deficit, ali nije bilo potresa kao u Grčkoj. Nijemci su izbjegli takvu blamažu zahvaljujući činjenici da se nekim čudom broj šteta sam od sebe smanjio, a da oni o tome uopće nisu vodili računa.
Kilometraža
Postoji mogućnost da će naši osiguravatelji uzimati u obzir i godišnju kilometražu koju vlasnik prevaljuje svojim automobilom. Naime, po nekoj logici, oni koji prolaze više kilometara, više su izloženi riziku od prometne nezgode. U ovom slučaju bi se sami vlasnici izjašnjavali koliko računaju da bi mogli prijeći kilometara tijekom godinu dana, te bi se na osnovi tih predviđanja određivala visina premije.
I boja utječe na premiju
Još nije poznato po kojim će se kriterijima ravnati naše osiguravajuće kuće, odnosno u kolikoj će mjeri primjenjivati kriterije iz zemalja Europske Unije. Ostaje otvoreno pitanje hoće li kao u inozemstvu boja vozila utjecati na cijenu osiguranja. Tako crveni automobili obilježavaju vozača kao agresivnog i sklonijeg agresivnoj vožnji, dok vozila bijele boje najmanje utječu na prometne nezgode.
Kako neslužbeno doznajemo, riječ je o prvoj fazi liberalizacije i samostalnog formiranja cijena premija autoosiguranja koje diktira Europska Unija, a sve kontrolira državna agencija za nadzor financijskih usluga - Hanfa. Ta agencija ima važnu ulogu u ovom procesu jer će nadgledati osiguravajuća društva kako bi se proces liberalizacije odvojao u skladu s pravilima struke. A što će taj proces donijeti građanima i vlasnicima vozila na području Republike Hrvatske kada su u pitanju cijene, odnosno hoće li vrijednost premija pasti ili porasti, teško je prognozirati.
Prema određenim izvorima, broj premija osiguranja od autoodgovornosti je gotovo istovjetan broju nastalih šteta, tako da prostora za smanjenje cijena polica obveznog osiguranja za vozila jednostavno nema. Dakle, u globalu sigurno neće pojeftiniti premija osiguranja, ali će doći do diferencijacije među vozačima, tako da će pojedinci plaćati skuplje premije, a drugi jeftinije.
Dosta toga, naravno u pozitivnom smislu, preuzet će se iz prakse inozemnih osiguravajućih kuća koje su ovaj proces već ranije prošle. Sigurno je da će jedan od glavnih kriterija biti dob vozača, odnosno da će mlađi vozači koji su skloniji agresivnijoj i bržoj vožnji plaćati skuplju premiju obveznog autoosiguranja od onih srednjih godina.
Prema mišljenu mnogih stručnjaka iz područja autoosiguranja, najveća opasnost na cesti su mladi vozači bez dovoljno iskustva u kombinaciji sa snažnim i brzim sportskim automobilima, pri čemu je mogućnost nezgode i nastanka štete puno vjerojatnija nego kod drugih vozača. Mladi vozači skrive godišnje 22 posto svih nastalih šteta. Stoga se čini da će oni biti pod posebnom paskom i da će plaćati najveći račun za obvezno osiguranje od autoodgovornosti.Osim dobi, na visinu premije osiguranja sigurno će utjecati i spol. Naime, dokazano je i statistički da su žene puno pažljivije u prometu, te da je udio nezgoda u kojima su one skrivile štetu daleko manji i prema toj logici će plaćati nižu premiju. Istodobno, na visinu premije osiguranja trebala bi utjecati i činjenica upravlja li vozilom jedna ili više osoba. Vlasnik automobila će se najvjerovatnije morati izjasniti vozi li samo on određeno vozilo ili još netko uz njega. Primjerice, ako su u pitanju otac i sin, naravno da će starija osoba biti pažljivija u prometu od mlađe, te da postoji manja mogućnost nastanka štetne posljedice.
Nije isključeno da se uvede i evidencija učestalosti, odnosno redovnog održavanja automobila, gdje nije uključen obavezni tehnički pregled. U tom bi slučaju vlasnici automobila koji redovitije održavaju svoja vozila plaćali manju premiju od autoodgovornosti, odnosno obvezno osiguranje. Kako sada stvari stoje, i dalje na snazi ostaju regije ili zone rizika po registarskim tablicama, gdje trenutačno prednjače Zagreb i Krapina.
S obzirom na veći rizik od štete, i taj bi element utjecao na povećanje iznosa premije osiguranja. Naravno, ostat će kriterij prema kojem se i do sada uzimala u obzir visina premije, a to je snaga automobila izražena u kilovatima. Ono što ostaje isto su bonus
(nagrada za vožnju bez prouzročene štete) i malus koji će plaćati penale i kroz veću premiju osiguranja.Hoće li hrvatski osiguravatelji biti dosljedni u donošenju odluka, te hoće li se pridržavati pravila tržišne utakmice, nije lako prognozirati. Međutim, ako je suditi prema onome što se dogodilo u prosincu 2006., kada su sve osiguravajuće kuće našle zajednički jezik oko bonusa i malusa, koji se do tada nemilice iskorištavao kako bi se 50-postotnim bonusima u startu privukao što veći broj osiguranika od autoodgovornosti, ovaj proces liberalizacije mogao bi proći bezbolno.
U interesu osiguravatelja, ali i osiguranika je da bude što više discipline u donošenju cijena, jer ako se bude išlo dampinškim cijenama, ni osiguravajuće kuće neći biti u mogućnosti isplaćivati štete.
Kolaps u Grčkoj
Vrlo je važno da tržišna utakmica u provođenju liberalizacije premija autoosiguranja bude poštena kako nam se ne bi dogodio slučaj kao u Grčkoj i Austriji, te donekle u Njemačkoj. Za to su najbolji primjer Grci kod kojih nije bilo kontrole od strane države, tako da su mnoge osiguravajuće kuće išle s dampinškim cijenama.
To je dovelo do situacije da se štete nisu mogle plaćati na vrijeme ili čak nikako. S obzirom na to da se tada štete plaćaju iz garancijskog fonda kojeg opet pune upravo osiguravajuća društva, to je prouzročilo bankrot čak tridesetak osiguravajućih kuća. Najveću štetu su, naravno, pretrpjeli sami osiguranici koji se nisu mogli naplatiti.
Nešto bolje prošli su Austrijanci kod kojih se također pojavio deficit, ali nije bilo potresa kao u Grčkoj. Nijemci su izbjegli takvu blamažu zahvaljujući činjenici da se nekim čudom broj šteta sam od sebe smanjio, a da oni o tome uopće nisu vodili računa.
Kilometraža
Postoji mogućnost da će naši osiguravatelji uzimati u obzir i godišnju kilometražu koju vlasnik prevaljuje svojim automobilom. Naime, po nekoj logici, oni koji prolaze više kilometara, više su izloženi riziku od prometne nezgode. U ovom slučaju bi se sami vlasnici izjašnjavali koliko računaju da bi mogli prijeći kilometara tijekom godinu dana, te bi se na osnovi tih predviđanja određivala visina premije.
I boja utječe na premiju
Još nije poznato po kojim će se kriterijima ravnati naše osiguravajuće kuće, odnosno u kolikoj će mjeri primjenjivati kriterije iz zemalja Europske Unije. Ostaje otvoreno pitanje hoće li kao u inozemstvu boja vozila utjecati na cijenu osiguranja. Tako crveni automobili obilježavaju vozača kao agresivnog i sklonijeg agresivnoj vožnji, dok vozila bijele boje najmanje utječu na prometne nezgode.
Nema komentara:
Objavi komentar